Prevedi Samoan na svahili - Besplatan online prevodilac i ispravna gramatika | FrancoTranslate

O le faaliliuina o tusitusiga po o talanoaga mai le gagana Samoa i le gagana Suahili (Kiswahili) o se faagasologa uiga ese ma le faigata. E ui ina mamao tele le va faafanua o nei atunuu e lua—o Samoa o lo'o i le Pasefika i Saute ae o le gagana Suahili o lo'o talanoaina lautele i Aferika Sasa'e ma Tutotonu—o lo'o iai pea le mana'omia tele o feso'ota'iga i le va o nei aganuu eseese e lua ona o le faateleina o le lalolagi atoa i tulaga tau a'oa'oga, pisinisi, ma faalapotopotoga faavaomalo. O lenei tusiga o le a au'ili'ili ai lu'itau matuia o lo'o feagai ma tagata faaliliu, eseesega i le va o fausaga o gagana uma e lua, faapea foi ma fautuaga aoga e faamautinoa ai se faaliliuga sa'o ma aoga.

0

O le faaliliuina o tusitusiga po o talanoaga mai le gagana Samoa i le gagana Suahili (Kiswahili) o se faagasologa uiga ese ma le faigata. E ui ina mamao tele le va faafanua o nei atunuu e lua—o Samoa o lo'o i le Pasefika i Saute ae o le gagana Suahili o lo'o talanoaina lautele i Aferika Sasa'e ma Tutotonu—o lo'o iai pea le mana'omia tele o feso'ota'iga i le va o nei aganuu eseese e lua ona o le faateleina o le lalolagi atoa i tulaga tau a'oa'oga, pisinisi, ma faalapotopotoga faavaomalo. O lenei tusiga o le a au'ili'ili ai lu'itau matuia o lo'o feagai ma tagata faaliliu, eseesega i le va o fausaga o gagana uma e lua, faapea foi ma fautuaga aoga e faamautinoa ai se faaliliuga sa'o ma aoga.

O le Eseesega o Aiga Gagana ma o latou Aafiaga

Ina ia malamalama lelei i le faagasologa o le faaliliuga, e tatau ona tatou iloa le tupuaga o nei gagana. O le gagana Samoa o se vaega o le aiga gagana Ausetolonesia (Austronesian), aemaise lava le lala Malayo-Polynesian. I le isi itu, o le gagana Suahili o se gagana Niger-Congo, o se vaega o le lala o le gagana Pantu (Bantu). O lenei eseesega tele i le va o aiga gagana o lona uiga e leai se feso'ota'iga tuusa'o po o se fausaga tutusa i le va o upu ma le kalama o gagana e lua. E le pei o le faaliliuina o le Samoa i le gagana Toga po o le Suahili i le gagana Zulu, o le faaliliuga i le va o le Samoa ma le Suahili e mana'omia ai le toe fausia atoa o le fausaga o fuaiupu ma le filifiliga maoti o upu ina ia le leiloa le uiga moni.

Fausaga o Fuaiupu: VSO faasaga i le SVO

O se tasi o eseesega sili ona manino o le fausaga o fuaiupu. I le gagana Samoa, o le fausaga masani e masani lava ona amata i le veape (Verb-Subject-Object po o le VSO), e ui e mafai ona fetu'una'i i nisi taimi. Mo se faataitaiga: "Ua alu le tama i le falesa." O le "Ua alu" (veape) o lo'o muamua, sosoo ai ma le "le tama" (mataupu po o le subject), ma le "i le falesa" (mea po o le object).

I le isi itu, o le gagana Suahili o se gagana SVO (Subject-Verb-Object) pei o le gagana Peretania. O le fuaiupu tutusa i le Suahili o le a faapea: "Mvulana alienda kanisani." O iinei, "Mvulana" (tama/subject) o lo'o muamua, sosoo ai ma le "alienda" (alu/veape), ona soso'o ai lea ma le "kanisani" (falesa/object). O le mea lea, pe a faaliliu mai le Samoa i le Suahili, e tatau i le tagata faaliliu ona suia le faasologa o upu i lona mafaufau ina ia faafetaui ma le fausaga sa'o a le gagana Suahili. Afai e faaliliu tuusa'o upu ta'itasi e aunoa ma le suia o le faasologa, o le a le mautonu le fuaiupu ma le leai o se uiga i se tagata faitau Suahili.

O le Faigata o le Pito i Luma o Upu ma le Faiga o Nauna i le Suahili

O le isi vaega faigata o le kalama o le gagana Suahili, o le faiga o vasega o nauna (noun classes po o le "ngeli"). E 18 vasega o nauna i le gagana Suahili, ma o nei vasega uma e pulea ai le auala e suia ai pito i luma (prefixes) o veape, nauna, ma faaupuga o lo'o feso'ota'i ma i latou. O lenei mea e matua ese lava mai le gagana Samoa, lea e faigofie ai le faaaogaina o mataupu pei o le "le" ma le "se" po o le fa'ailoga o le numera (tasi po o le tele) e faaaoga ai upu fa'aopoopo pei o le "au" po o le suia o le nauna.

Mo se faataitaiga, afai tatou te mananao e faaliliu le upu Samoa "tagata lelei" i le Suahili, e tatau ona tatou iloa o le "tagata" (mtu) o lo'o i totonu o le vasega muamua (M-WA class). O lea, "tagata lelei" o le a avea ma "mtu mwema". Ae a suia i le tele, "tagata lelei (i latou)" o le a avea ma "watu wema". Afai o se mea faitino pei o le "nofoa lelei", o le "nofoa" (kiti) o lo'o i le vasega KI-VI, o lea o le "nofoa lelei" o le a avea ma "kiti chema", ae o le tele o le "viti vyema". I le gagana Samoa, o le upu "lelei" e le suia lona tino pe a feso'ota'i ma ni mea eseese pe suia foi le numera. O lenei eseesega tele e mana'omia ai le tagata faaliliu ina ia iai se malamalamaaga loloto i le kalama a le Suahili ina ia aloese mai mea sese matuia.

O Lu'itau o Upu Faaleaganuu ma o latou Uiga Tutusa

O le aganuu a Samoa o lo'o taula'i malosi i le "Fa'asamoa", lea e iai manatu faapitoa e le faigofie ona maua ni upu tutusa i isi gagana. Mo se faataitaiga, o upu pei o le "matafaioi", "fa'alavelave", "tautua", ma le "matai" e iai uiga loloto faaleaganuu ma le vafealoai. A faaliliuina nei upu i le gagana Suahili, e tatau i le tagata faaliliu ona faaaoga se faamatalaga faaopoopo (circumlocution) po o le sailia o ni upu e sili ona latalata i ai.

I le isi itu, o le aganuu Suahili po o le "Uswahili" e aafia tele foi i aganuu a Aferika aemaise o le aganuu faa-Isalama ona o le talafaasolopito o le talafatai o Aferika Sasa'e. O le upu Suahili "harambee" (galulue faatasi mo se faamoemoe) po o le "utu" (uiga faatamalii po o le tagata lautele) ma le "ujamaa" (aiga lautele po o le faasomialisi) e iai uiga faaleaganuu e tutusa lelei ma nisi o manatu i le aganuu a Samoa. Mo se faataitaiga, o le "harambee" e mafai ona faatusatusa i le "galulue faatasi" po o le "fa'atasi" i se faiga fa'alavelave pe a fesoasoani le nu'u. O le iloaina o nei sootaga faaleaganuu e fesoasoani tele i le tagata faaliliu e fausia ai se sootaga moni i le va o le au faitau Samoa ma le au faitau Suahili.

Fautuaga Aoga mo se Faaliliuga Manuia

Afai o oe o se tagata o lo'o galue i le faaliliuga i le va o nei gagana e lua, o nisi nei o fautuaga taua e tatau ona e mulimuli ai:

  • Aua le faaliliu tuusa'o (Word-for-Word): O le sese sili lenei e mafai ona tupu. Taulai i le faaliliuina o le manatu ma le uiga o le fuaiupu atoa, ae le o upu taitasi.
  • Malamalama i le Si'osi'omaga (Context): I le gagana Samoa, o le uiga o se upu e mafai ona suia e faavae i le si'osi'omaga o lo'o faaaoga ai po o le leo o le tagata o lo'o tautala. Ia mautinoa o lo'o e malamalama lelei i le uiga o le tusitusiga muamua a'o le'i amataina le faaliliuga.
  • Faaaoga se Gagana Fesoasoani pe a Mana'omia: Ona o le leai o ni lomifefiloi tuusa'o mai le Samoa i le Suahili, o le faaaogaina o le gagana Peretania po o le Farani e fai ma alalaupapa po o le "pivot language" e mafai ona fesoasoani tele. E mafai ona e faaliliu muamua le Samoa i le Peretania, ona faaliliu lea o le Peretania i le Suahili, ae ia faaeteete ina ne'i leiloloa le uiga moni i lenei faagasologa faaluaina.
  • Faia se Faitauga Lona Lua (Proofreading): E taua tele le iai o se tagata faitau lona lua o lona uluai gagana o le Suahili (native speaker) e toe teuteu ma faasa'o le tusitusiga ua uma ona faaliliu ina ia mautinoa o lo'o tafe lelei le gagana ma e le o se mea e foliga mai na faaliliu faamalosi mai se isi gagana.

O le Lumanai o Fesootaiga i le va o Samoa ma Aferika Sasa'e

Faatasi ai ma le faateleina o fesootaiga i luga o le initaneti ma fesootaiga faavaomalo, o le a faapea foi ona faateleina le manaomia o le felagolagomai i le va o tagata o lo'o tautalagia le gagana Samoa ma le gagana Suahili. E ui o se galuega fitā ma le faigata le faaliliuina o nei gagana e lua ona o lo latou eseese i le fausaga ma le aganuu, o le faaaogaina o metotia sa'o ma le faaaloalo i le aganuu a le tasi ma le tasi e mafai ai ona tatou fausia ni alalaupapa malolosi o le malamalama. O le avea ma se tagata faaliliu tomai i lenei matata e mana'omia ai le onosai, sailiga su'esu'e pea, ma se alofa moni mo le matagofie o nei gagana uiga ese e lua.

Other Popular Translation Directions