O le fa'aliliuina o tusitusiga po'o manatu mai le gagana Samoa i le gagana Siamani o se galuega e mana'omia ai le silafia loloto i le aganu'u ma le fausaga o gagana uma e lua. O le gagana Samoa o se gagana a le aiga o gagana Ausetonesia (Austronesian), a o le gagana Siamani o se gagana mai le aiga o gagana Initia-Europa (Indo-European). O lenei eseesega tele i lo la'ua tupu'aga e mafua ai ona iai ni luitau tetele i le fausaga o fuaiupu, o le kalama, fa'apea fo'i ma le fa'aaogāina o upu e fetaui ma le si'osi'omaga o aganu'u ta'itasi. O lenei ta'iala o le a au'ili'ili ai vaega autu e ao ona silafia e so'o se fa'aliliu upu o lo'o galue i nei gagana e lua.
O le Fausaga o Fuaiupu: Fetu'una'iga mai le VSO i le SVO ma le V2
I le gagana Samoa, o le fausaga masani o le fuaiupu o le Verb-Subject-Object (VSO). O lona uiga, e muamua lava ona tu'u le veape (galuega) ona soso'o ai lea ma le matā'upu (tagata po'o le mea o lo'o faia le galuega) ma le opea (le mea o lo'o fa'atatau i ai le galuega). Mo se fa'ata'ita'iga: "E faitau e le tamaitiiti le tusi." I lenei fuaiupu, o le "faitau" o le veape, o le "tamaitiiti" o le matā'upu, ma le "tusi" o le opea. E faigofie le fausaga a le Samoa auā e mulimuli i le fa'asologa fa'ale-natura o le gaioiga fa'atino.
A fa'aliliu lenei manatu i le gagana Siamani, e tatau ona sui atoa le fausaga i le Subject-Verb-Object (SVO) po'o le tulafono o le V2 (Verb-second), lea e tatau ai ona tu'u le veape i le tulaga lua o le fuaiupu. O le fa'aliliuga Siamani o le fuaiupu o lo'o i luga o le: "Das Kind liest das Buch." O i nei, o le "Das Kind" (matā'upu) e muamua, soso'o ai ma le veape "liest" (faitau), ma le opea "das Buch" (le tusi) i le fa'ai'uga. O lenei fa'atulagaga e mafai ona suia pe a iai ni so'ona-veape po'o ni fuaiupu fa'alagolago (subordinate clauses), lea e masani ona tulei ai le veape i le pito i tua o le fuaiupu (e pei o le: "...weil das Kind das Buch liest"). O lenei suiga e mana'omia ai se tagata fa'aliliu e iai le tomai e le gata i le iloaina o upu, ae o le mafai ona toe fa'atulaga le mafaufau ina ia fetaui lelei ma le fausaga a le Siamani.
O le Faigata o le Kalama Siamani: O Tulaga (Kasus) ma Itupa o Upu (Genus)
O le isi lu'itau tele mo le fa'aliliu upu mai le Samoa i le Siamani o le fausaga lavelave o le kalama Siamani. E fa tulaga o igoa (Kasus) i le gagana Siamani: Nominativ (mo le sūpueketā po'o le matā'upu), Akkusativ (mo le opea tu'usa'o), Dativ (mo le opea lē-tu'usa'o), ma le Genitiv (fa'ailo o le pule po'o le pulea). O nei tulaga e a'afia ai le suia o mata'itusi fa'asino (articles) e pei o le der, die, das, lea e sui i le den, dem, des e tusa ai ma le latou matafaioi i le fuaiupu.
I le gagana Samoa, e le o iai ni suiga fa'apea mo igoa po'o mata'itusi fa'asino. E fa'aaogā na'o le "le" po'o le "se" e aunoa ma le suia o o latou foliga e tusa lava po'o le a le latou matafaioi. E le gata i lenei, o le gagana Siamani e iai itupa e tolu mo upu ta'itasi (masculine, feminine, ma le neuter). E leai se fa'atusatusaga sa'o o lenei mea i le gagana Samoa, lea e fa'aaogā ai na'o suinauna lautele po'o upu fa'amalamalama pe a fia fa'ailoa le itupa o se tagata po'o se mea ola. O le fa'aliliuina o se tusitusiga e mana'omia ai le tomai fa'apitoa e filifili ai le mata'itusi fa'asino sa'o ma le tulaga sa'o i le Siamani ina ia mautinoa le sa'o atoatoa o le fe'au o lo'o fia momoli atu.
O le Eseesega o le Faiā "a" ma "o" (A and O Possessives) ma le Genitiv i le Siamani
O se tasi o vaega sili ona mata'ina o le gagana Samoa, o le vaevaeina lea o le pulea po'o le umia o mea i ni vaega se lua: o le faiā 'a' ma le faiā 'o'. O lenei faiga e fa'alagolago i le sootaga a le tagata ma le mea o lo'o ia umia. O le faiā 'a' e fa'aaogā mo mea e mafai e le tagata ona pulea, filifili, pe gaosia (pei o mea'ai, fanau, po'o mea faigaluega: "le naifi a le tama"). O le faiā 'o' e fa'aaogā mo mea e le mafai e le tagata ona filifili pe pulea lona tupu'aga, pe o se vaega fo'i o ia lava (pei o mātua, itutino, igoa, po'o le fale: "le igoa o le teine").
A fa'aliliu i le gagana Siamani, e leai se fa'atusatusaga sa'o o lenei suiga taua. O le gagana Siamani e fa'aaogā ai le Genitiv (fa'ailo o le pule) po'o suinauna fa'ailo pule (possessive pronouns e pei o le mein, dein, sein) e aunoa ma le fa'ailoaina po'o se umia e pulea pe leai. Mo se fa'ata'ita'iga, o le upu "la'u tusi" (o se mea e mafai ona ou pulea) ma le "lo'u lima" (o se vaega o lo'u tino e le mafai ona ou suia) e fa'aliliu uma i le Siamani o le "mein Buch" ma le "mein Arm". O le mea lea, pe a fa'aliliuina mai le Siamani i le Samoa, e tatau i le fa'aliliu upu ona filifili lelei po'o le 'a' po'o le 'o' e tatau ona fa'aaogā. O le fa'aliliuga mai le Samoa i le Siamani e ono leiloa ai lenei uiga loloto, se'i vagana ua fa'aopoopo ni upu fa'amalamalama e fa'ailoa ai le sootaga fa'aleloto i le va o le tagata ma le mea o lo'o umia.
Le Gagana Fa'aaloalo ma le Va Fealoaloa'i
O le gagana Samoa e matua mau'oa i lona aganu'u, ma o se tasi o ona vaega taua tele o le Gagana Fa'aaloalo po'o le Gagana a Matai. E iai upu fa'apitoa e fa'aaogā mo alii ma faipule, o upu mo tupu ma e o lo'o umia tulaga maualuluga, ma upu mo tagata lautele. O le filifiliga o le upu sa'o e fa'alagolago i le tagata o lo'o tautala i ai ma le tulaga o le feiloa'iga. O se fa'aliliuga e le amana'ia lenei tulaga e mafai ona fa'atupu ai se lagona le fa'aaloalo po'o se fa'aletonu i le va fealoaloa'i.
I le gagana Siamani, o le fa'aaloalo e fa'aalia i le va o le suinauna "Sie" (mo le fa'aaloalo sili po'o le feiloa'i ma tagata fou po'o tagata matutua) ma le "du" (mo uo, aiga, po'o tagata e tutusa le va). E ui o lenei faiga i le Siamani e faigofie ona malamalama i ai, ae e le mafai ona fa'atusalia atoa i le lavelave ma le loloto o le gagana fa'aaloalo a Samoa. Pe a fa'aliliuina se lauga Samoa o lo'o fa'aaogā ai le gagana a matai i le Siamani, e tatau i le fa'aliliu upu ona sa'ili ni auala e momoli atu ai le agaga o le fa'aaloalo ma le mamalu o le lauga, atonu e ala i le fa'aaogāina o upu sili ona maualuluga i le Siamani (Gehobene Sprache) ma le fa'atulagaga o fuaiupu e fa'ailoa ai le fa'aaloalo sili, ina ia mautinoa e fa'atumauina le fa'aaloalo tele o le lauga muamua.
O le Fa'aliliuina o Manatu fa'a-Samoa: Mai le Siosiomaga Pasefika i le Mafaufau Europa
O se tasi o lu'itau aupito sili ona faigata i le fa'aliliuga o le momoliina o manatu ma aganu'u e tulaga ese i Samoa. O upu e pei o le Aiga (lea e aofia ai le aiga potopoto ma tuaa, ae le na'o le aiga o lo'o nonofo fa'atasi), Matai (le pule fa'aleaganu'u ma le tausiga o le nu'u), Tautua (le auaunaga fa'amaoni mo le aiga ma le nu'u), po'o le Va fealoaloa'i (le sootaga paia i le va o tagata), e leai ni upu sa'o i le gagana Siamani e mafai ona fa'aliliu i ai.
A fa'aliliu nei manatu mo se tagata Siamani, e le lava le na'o le fa'aaogā o le upu "Familie" mo le aiga po'o le "Dienst" mo le tautua, auā o nei upu e le mafai ona momoliina le loloto ma le paia o nei faiga fa'a-Samoa. O le mea lea, e tatau ai i le fa'aliliu upu ona fa'aoga le metotia o le fa'aliliuga fa'aleaganu'u (cultural translation) po'o le fa'amalamalamaga (explication). E masani lava ona fa'atumauina le upu Samoa i le tusitusiga Siamani (fa'ata'ita'iga: Matai-System) ae tu'u i ai se fa'amatalaga puupuu po'o se fa'amatalaga i lalo o le itulau (footnote) ina ia malamalama lelei le tagata faitau Siamani i le uiga tonu o le upu ma le sootaga ma le fa'asinomaga o tagata Samoa.
O le Sootaga Fa'asolopito ma Upu nono mai le Siamani
E le mafai ona tu'ueseina le fa'aliliuga o le gagana Samoa ma le Siamani mai le tala fa'asolopito o atunu'u e lua. I le vaitaimi mai le tausaga 1900 seia o'o i le 1914, na pulea ai Samoa e le malo o Siamani (German Samoa). O lenei vaitaimi na mafua ai ona iai ni upu mai le gagana Siamani o lo'o fa'aaogāina pea i le gagana Samoa i aso nei, lea e ta'ua o upu nono (loanwords). O ni fa'ata'ita'iga o nei upu e aofia ai le upu "Kaisa" (Kaiser), o lo'o fa'aaogā e fa'ailo ai le pule tautupu po'o le fa'amaualuga, ma le igoa o le atunu'u lava ia o "Siamani" (Deutschland/Germany).
O le iloaina o nei sootaga fa'asolopito e fesoasoani tele i le fa'aliliu upu ina ia malamalama ai i le amataga o nisi o fa'aupuga ma fa'amatalaga fa'aleaganu'u o lo'o maua i tusitusiga tuai. O le malamalama i le si'osi'omaga o le vaitaimi o le pulega a Siamani e mafai ai ona fa'aliliuina ma le sa'o pepa aloaia ma tala fa'asolopito na tusia i lena vaitaimi, ma mautinoa ai le fa'atumauina o le uiga tonu o tala fa'asolopito mo tupulaga o lo'o fia a'oa'oina. O lenei sootaga e fa'afaigofie ai foi le fefa'asoaa'i o fa'amatalaga ona o lo'o iai se talafa'asolopito tu'ufa'atasi.
Fautuaga Aoga mo se Fa'aliliuga Manuia
Mo i latou o lo'o fiafia e fa'aliliu tusitusiga mai le Samoa i le Siamani, o ni fautuaga taua ia e ao ona manatua:
- Malamalama i le Siosiomaga o le Tusitusiga: Ia iloa lelei le mafua'aga o le tusitusiga ma le ituaiga tagata o lo'o fia faitau i ai i Siamani. Afai o se tusitusiga fa'alea'oa'oga, e mana'omia se gagana e sili atu ona sa'o ma le fa'aaogāina o fa'amatalaga fa'asaienisi po'o talafa'asolopito.
- Aua le Fa'aliliuina Upu taitasi (Word-for-Word): O le fa'aliliuina fa'apena o le a maua ai ni fuaiupu Siamani e leai se uiga ma e faigata ona faitau. Fa'amuamua le momoliina o le uiga lautele o le fuaiupu (Sense-for-Sense translation).
- Fa'aaoga le Tomai a Tagata o le Gagana (Native Speakers): E taua tele le toe faitauina o le fa'aliliuga e se tagata o lo'o tautala i le gagana Siamani e fai ma ana gagana muamua (native speaker) ina ia mautinoa e lelei le tafega o le gagana ma e faigofie ona faitau.
- Fa'atumauina le Faaaloalo i Aganu'u uma e Lua: O le fa'aliliuga o se alalaupapa i le va o aganu'u. E tatau ona fa'aaloalogia le mamalu o le aganu'u Samoa ma le sa'o o le fausaga o le gagana Siamani.
O le Taua o le Alalaupapa o Gagana mo le Lumana'i
O le mafai ona fa'aliliuina o manatu ma tala fa'asolopito mai le gagana Samoa i le gagana Siamani, o se auala sili lea e tatala ai le faitoto'a mo tagata Europa e a'oa'oina ai le matagofie ma le fa'atamaoaigaina o le aganu'u a Samoa. E ui o lo'o iai ni eseesega matilatila i le va o gagana e lua, ae o le galuega fa'amaoni a le fa'aliliu upu o le a mafai ai ona fausia se alalaupapa malosi e feso'ota'i ai mafaufau ma agaga o tagata Samoa ma Siamani i lenei vaitau o le lalolagi atoa. O lenei galuega e le gata ina fa'asaoina ai lo tatou fa'asinomaga, ae o lo'o fa'alauteleina ai le silafia o le lalolagi i lo tatou matagofie.