സമോവൻ ലേക്ക് ഫ്രഞ്ച് വിവർത്തനം ചെയ്യുക - സൗജന്യ ഓൺലൈൻ വിവർത്തകനും ശരിയായ വ്യാകരണവും | ഫ്രാങ്കോ വിവർത്തനം

O le fa'aliliuina o tusitusiga po'o saunoaga mai le gagana Samoa i le gagana Farani, o se faigamalaga fa'a-le-atamai o lo'o tu'ufa'atasia ai aiga gagana e lua e matua tu'eseese lo laua tupuaga ma lo laua fausaga. O le gagana Samoa, o se tasi o gagana sili ona taua i totonu o le aiga o gagana Ausetonesia, o lo'o fa'alagolago tele i le si'osi'omaga o le vafealoa'i ma le fa'aaloalo. I le isi itu, o le gagana Farani, o se gagana Initia-Europa malosi ma le mautu, o lo'o i ai lona wetapulagi fa'apitoa ma le tele o tulafono fa'alilolilo mo le fausaga o fuaiupu. O lenei tusitusiga o lo'o au'ili'ili ai metotia aoga, fausaga taua, ma fautuaga mo le fa'atinoina o se fa'aliliuga lelei ma sa'o i le va o nei gagana e lua.

0

O le fa'aliliuina o tusitusiga po'o saunoaga mai le gagana Samoa i le gagana Farani, o se faigamalaga fa'a-le-atamai o lo'o tu'ufa'atasia ai aiga gagana e lua e matua tu'eseese lo laua tupuaga ma lo laua fausaga. O le gagana Samoa, o se tasi o gagana sili ona taua i totonu o le aiga o gagana Ausetonesia, o lo'o fa'alagolago tele i le si'osi'omaga o le vafealoa'i ma le fa'aaloalo. I le isi itu, o le gagana Farani, o se gagana Initia-Europa malosi ma le mautu, o lo'o i ai lona wetapulagi fa'apitoa ma le tele o tulafono fa'alilolilo mo le fausaga o fuaiupu. O lenei tusitusiga o lo'o au'ili'ili ai metotia aoga, fausaga taua, ma fautuaga mo le fa'atinoina o se fa'aliliuga lelei ma sa'o i le va o nei gagana e lua.

O le Eseesega o le Fausaga o le Fuaiupu ma le Kalama

I le fa'aliliuga o so'o se gagana, o le malamalama i le fausaga o fuaiupu o le la'asaga muamua lea ona e a'afia ai le sa'o o le fe'au o lo'o momoli atu. I le gagana Samoa, o lo'o fa'aaogaina le fa'asologa o le Veape-Suinauna/Nauna-Mea o lo'o a'afia (Verb-Subject-Object po'o le VSO) i le tele o taimi, e ui o lo'o i ai fo'i avanoa e suia ai mo le fa'amamafaina o nisi vaega o le talanoaga. O se fa'ata'ita'iga o le fuaiupu Samoa: "Ua inu e le ali'i le vai." O iinei, o le fa'ailoga o le taimi po'o le veape "inu" o lo'o muamua mai i le nauna po'o le sui o le tagata o lo'o faia le gaioiga.

A fa'aliliu lea fuaiupu i le gagana Farani, e tatau ona suia atoa le fausaga ina ia mulimuli i le fa'atulagaga o le Suinauna-Veape-Mea o lo'o a'afia (Subject-Verb-Object po'o le SVO). O le fa'aliliuga sa'o o le a faitauina fa'apea: "L'homme boit de l'eau" (O le tagata o lo'o inu le vai). O le taumafai e fa'aliliu sa'o mai le gagana Samoa e aunoa ma le suia o lenei fa'asologa o le a maua ai se fuaiupu Farani e le mafai ona malamalama ai se tasi pe foliga mai e matua sese i le fa'alogo a le tagata Farani.

O le isi eseesega tele o le fausaga o le taimi (verb tenses). I le gagana Samoa, e le suia le tino o le veape e fa'ailoa ai le taimi na tupu ai le gaioiga. E fa'aaoga na'o fa'ailoga taimi e pei o le "ua", "e", "o lo'o", po'o le "sa". Mo se fa'ata'ita'iga: "Sa alu", "Ua alu", "O lo'o alu". I le gagana Farani, o le veape lava ia e suia ma fa'afetaui (conjugation) i le tele o taimi eseese (présent, imparfait, passé composé, futur simple, ma le subjonctif). E tatau i le tagata fa'aliliu ona malamalama loloto i le si'osi'omaga o le tala fa'asamoa ina ia sa'o ai le filifiliga o le veape fa'afetaui i le gagana Farani.

Lu'itau o Ituaiga o Nauna (Grammatical Gender)

O se tasi o tulafono faigata i le gagana Farani o lo'o a'afia ai nauna uma lava, o le fa'ailoga o le ituaiga po'o le nāna (grammatical gender). O nauna ta'itasi i le gagana Farani o lo'o fa'avasegaina pe tane (masculin) pe fafine (féminin). O lenei mea e a'afia ai le filifiliga o le upu muamua (article) e pei o le "le" pe "la", po'o le "un" pe "une", fa'apea fo'i ma le fausaga o upu fa'amatala-nauna (adjectives) o lo'o soso'o ai.

I le gagana Samoa, e leai se fa'avasegaga fa'apenei mo mea faitino po'o manatu masani. O le upu "le" o lo'o fa'aaogaina mo nauna uma lava, e aunoa ma le fa'ailoaina o se tane po'o se fafine. O le mea lea, pe a fa'aliliu mai le Samoa i le Farani, o le a feagai le tagata fa'aliliu ma le galuega o le su'eina ma le iloaina o le ituaiga o lo'o i ai le nauna Farani ta'itasi. Mo se fa'ata'ita'iga, o le upu "fale" o le a avea ma le upu fafine "la maison", ae o le upu "va'a" o le a avea ma le upu tane "le bateau". O se mea sese laitiiti i lenei vaega e faigofie ai ona iloa o le fa'aliliuga na faia e se tagata e le malamalama lelei i le gagana Farani.

Gagana Fa'aaloalo ma Taga Aganu'u Samoa

O le isi vaega pito sili ona taua i le fa'aliliuina o le gagana Samoa, o le leiloa o le loloto o le gagana fa'aaloalo. O le gagana Samoa e le na'o se meafaigaluega mo fesootaiga, ae o le ata o le fa'asinomaga ma le fa'aaloalo i totonu o le fa'amatai. O lo'o i ai le gagana masani (gagana a le lautele) ma le gagana fa'aaloalo (gagana a matai). Mo se fa'ata'ita'iga, pe a tatou talanoa e uiga i le 'ai, o le upu masani o le "ai", ae o le gagana fa'aaloalo o le "taumafa" po'o le "laumate".

I le gagana Farani, e ui o lo'o i ai le fa'aaloalo e ala i le fa'aaogaina o le "vous" nai lo le "tu" pe a talanoa i tagata matutua pe le masani fo'i, ae le o i ai ni upu patino e tutusa ma le Gagana Fa'aaloalo a Samoa. E leai se upu Farani mo le "taumafa" e matua tu'eseese mai le "manger" (ai) i se auala fa'ale-aganu'u fa'apenei. O le mea lea, e tatau ai i le tagata fa'aliliu ona fa'aaoga ni metotia e fa'aalia ai le fa'aaloalo e ala i le fausaga o le fuaiupu Farani ma le filifiliga o upu sili ona aloa'ia ma le matagofie (le langage soutenu) ina ia le fa'aititia ai le mamalu o le saunoaga muamua.

O Upu Fa'ale-aganu'u e leai ni Upu Tutusa Tonu

E tele upu Samoa e afua mai i talitonuga, tu, ma aga masani a le atunu'u e le mafai ona maua ni upu tutusa i le gagana Farani. O nei upu o lo'o tauaveina le tele o uiga loloto e le mafai ona fa'amatala i se upu e tasi:

  • Alofa: E ui ina fa'aliliuina o le "amour", ae o le "alofa" i le aganu'u Samoa e aofia ai le felagolagoma'i, le fa'asoa, le manatu mamafa, ma le osigataulaga mo le aiga ma le nu'u.
  • Tautua: E masani ona fa'aliliuina o le "service", ae o le tautua o se auala o le soifua o le tagata Samoa, o le auaunaga ma le fa'amaoni i le aiga ma matai e maua ai le fa'amanuiaga ma le tofi ta'ita'i i le lumana'i.
  • Matai: O le ta'ita'i o le aiga o lo'o tauaveina le suafa fa'ale-aganu'u. Pe a fa'aliliu i le Farani, o le upu "chef" po'o le "titulaire d'un titre" e mafai ona fa'aaoga, ae e mana'omia se fa'amatalaga fa'aopoopo ina ia malamalama lelei le tagata Farani i le matafaioi a le matai i le vafealoa'i ma le tausiga o fanua o le aiga.
  • Va: O le vateatea fa'ale-agaga ma le vafealoa'i i le va o tagata, po'o le va o le tagata ma le si'osi'omaga. E taua tele le "tausi o le va" i le olaga fa'asamoa. I le gagana Farani, e leai se upu tuusa'o mo lenei mea, ma e masani ona fa'aliliuina o le "le maintien de l'harmonie relationnelle".

Fautuaga mo se Fa'aliliuga Sa'o ma le Lelei

Mo so'o se tasi o lo'o galue i le fa'aliliuina o nei gagana e lua, o lo'o i lalo ni fautuaga taua e fesoasoani e fa'aleleia ai le tulaga lelei o le galuega:

  1. Fa'alogo lelei i le fa'amamafa ma le komaliliu: O le suia o le fa'ailoga o le leo e mafai ona suia ai le uiga atoa o se upu Samoa. Mo se fa'ata'ita'iga, "mālama" (light/morning) ma le "malama" (moon). O le faitauina sese o nei upu o le a maua ai fo'i se fa'aliliuga sese i le gagana Farani.
  2. Fa'aaoga le auala fa'auiga (Idiomatic Translation): Aua le fa'aliliuina o upu ta'itasi (literal translation). O le fa'aliliu upu-i-le-upu o le a maua ai ni fuaiupu Farani e faigata ona faitau ma le lelei. E sili le malamalama muamua i le uiga o le fuaiupu Samoa atoa, ona toe tusi lea i se auala e sili ona matagofie ma masani ai le tagata faitau Farani.
  3. Toe faitau ma fa'asa'o e se isi tagata: Pe a mae'a le fa'aliliuga, e taua tele le toe tu'uina atu i se tagata o lo'o tautala i le gagana Farani e pei o lana gagana muamua (native speaker) e toe faitau ma iloilo. O lenei mea e mautinoa ai o lo'o ola ma lelei le fa'alogo o le fa'aliliuga Farani.
  4. Ia amana'ia le aganu'u i taimi uma: O le fa'aliliuga lelei e le na'o le wetapulagi, ae o le fa'afeiloa'iga o aganu'u e lua. Ia mautinoa o lo'o fa'aaloalogia le agaga Samoa i totonu o le tusitusiga Farani.

Other Popular Translation Directions