Käännä samoalainen kielelle englanti - Ilmainen online-kääntäjä ja oikea kielioppi | FrancoTranslate

O le fa'aliliuga mai le gagana Samoa i le gagana Peretania o se fa'atufugaga lavelave e mana'umia ai e le gata o le iloa lelei o upu ma le kalama, ae fa'apea fo'i le malamalama loloto i le aganu'u ma le si'osi'omaga o lo'o ola ai gagana ia e lua. Talu ai o le gagana Samoa o se tasi o gagana a le Pasefika o lo'o mauaa i fa'alapotopotoga fa'ale-matai ma le fa'aaloalo, o le fa'aliliuina o ana fa'aupuga i le gagana Peretania o se luitau tele i le to'atele o tagata fa'aliliu upu. O lenei tusitusiga o le a fa'amalamalama auiliili ai le faagasologa, o faigata o lo'o feagai ma le au fa'aliliu, ma auala e mafai ai ona maua se fa'aliliuga sili ona lelei ma le sa'o.

0
Fa'aliliuga mai le Gagana Samoa i le Gagana Peretania: Ta'iala, Luitau ma Fautuaga Fa'apitoa

O le fa'aliliuga mai le gagana Samoa i le gagana Peretania o se fa'atufugaga lavelave e mana'umia ai e le gata o le iloa lelei o upu ma le kalama, ae fa'apea fo'i le malamalama loloto i le aganu'u ma le si'osi'omaga o lo'o ola ai gagana ia e lua. Talu ai o le gagana Samoa o se tasi o gagana a le Pasefika o lo'o mauaa i fa'alapotopotoga fa'ale-matai ma le fa'aaloalo, o le fa'aliliuina o ana fa'aupuga i le gagana Peretania o se luitau tele i le to'atele o tagata fa'aliliu upu. O lenei tusitusiga o le a fa'amalamalama auiliili ai le faagasologa, o faigata o lo'o feagai ma le au fa'aliliu, ma auala e mafai ai ona maua se fa'aliliuga sili ona lelei ma le sa'o.

Eseesega i le Fausaga o le Kalama ma Fuaiupu (Syntax)

O le eseesega muamua ma le pito sili ona taua o lo'o feagai ma le tagata fa'aliliu, o le fausaga o fuaiupu i le va o le gagana Samoa ma le gagana Peretania. O le gagana Samoa o se gagana e mulimuli i le fausaga o le Verb-Subject-Object (VSO). O lona uiga, e masani lava ona amata le fuaiupu i le veape (po o le fa'ailoga taimi o lo'o fa'aalia ai le gaioiga), soso'o ai le mata'upu (o le tagata po o le mea o lo'o faia le gaioiga), ma fa'ai'u ai i le mea o lo'o a'afia ai (le object).

I le isi itu, o le gagana Peretania o se gagana e fa'aaogaina le Subject-Verb-Object (SVO). Mo se fa'ata'ita'iga:

  • Samoa (VSO): Sa alu le teine i le faleoloa. (Sa alu = Veape, le teine = Mata'upu, i le faleoloa = Mea o lo'o a'afia ai/Nofoaga).
  • Peretania (SVO): The girl went to the store. (The girl = Mata'upu, went = Veape, to the store = Nofoaga).

E ui lava o se fa'ata'ita'iga faigofie lea, ae pe a o'o ina fa'aliliuina ni fuaiupu uumi po o ni lauga fa'aleaganu'u, o le suia o lenei fausaga e mafai ona fa'alavelaveina ai le tafe malie o le fa'aliliuga pe a le fa'aeteete le tagata fa'aliliu. E le tatau ona fa'aliliu upu ta'itasi (literal translation), ae tatau ona toe fa'atulaga atoa le fuaiupu ina ia ogatusa ma le fausaga masani a le gagana fa'aliliu i ai (target language).

O le Gagana Fa'aaloalo ma Tofiga Fa'alapotopotoga

O se tasi o nuances pito sili ona faigata i le fa'aliliuga o le gagana Samoa, o le gagana fa'aaloalo. O lo'o vaevaeina le gagana Samoa i le gagana masani (tautala lelei po o le tautala leaga) ma le gagana fa'aaloalo (gagana a matai po o suli o aiga). Mo se fa'ata'ita'iga, o le upu Peretania o le "to eat" e mafai ona fa'aliliuina i le gagana Samoa i ni auala eseese se tele e fuafua i le tulaga o le tagata o lo'o talanoa ai:

  • Ai: Mo tagata lautele po o le gagana masani.
  • Tausami: O se auala fa'aaloalo mo tagata lautele.
  • Taute: E fa'aaoga fa'apitoa mo alii po o matai maualuluga.

I le gagana Peretania, e leai ni upu fa'apitoa fa'apenei e fa'aalia ai le tulaga fa'ale-matai po o le fa'aaloalo loloto fa'aleaganu'u. Afai e fa'aliliuina le upu "taute" i le na'o le "eat," o le a leiloa le mamalu ma le fa'aaloalo o lo'o i totonu o le fa'aupuga Samoa. O le mea lea, e tatau ai i le tagata fa'aliliu ona fa'aopoopo ni upu fa'amalamalama po o le suia o le leo o le fuaiupu Peretania ina ia fa'aalia ai le tulaga fa'aaloalo (formal register), e pei o le fa'aaogaina o le "dined" po o le fa'aupuina o le fuaiupu i se auala e pei o le "graciously partook of the meal."

Suinauna ma le Eseesega o Fuainumera (Pronouns and Dual Forms)

O le isi luitau o lo'o i totonu o suinauna (pronouns). I le gagana Samoa, o lo'o iai suinauna e fa'aalia ai le to'alua (dual pronouns), fa'apea fo'i ma le fa'aopoopoina o le tagata o lo'o talanoa ai (inclusive) pe leai fo'i (exclusive). Mo se fa'ata'ita'iga:

  • Mātou: We (le tagata o lo'o tautala ma isi, ae le aofia ai le tagata o lo'o fa'alogo mai - first-person plural exclusive).
  • Tātou: We (aofia ai tagata uma, o lo'o tautala ma lo'o fa'alogo mai - first-person plural inclusive).
  • Māua: We two (na'o le to'alua o lo'o tautala ae le aofia ai le o lo'o fa'alogo mai - first-person dual exclusive).
  • Tā'ua: We two (o le tagata o lo'o tautala ma le tagata o lo'o fa'alogo mai - first-person dual inclusive).

I le gagana Peretania, o upu uma nei e na'o le "we" po o le "the two of us" e fa'aliliuina ai. Afai e le o manino le si'osi'omaga o le tala (context), o le a faigata i le tagata faitau Peretania ona iloa po o ai tonu o lo'o aofia ai i le fa'aupuga "we". E tatau i le tagata fa'aliliu ona mataala e fa'amanino lenei vaega pe a mana'omia tele i le tala ina ia sa'o ma sa'o le uiga o le fe'au o lo'o momoli atu.

O Alagaupu ma Muagagana a Samoa

O le gagana Samoa o se gagana e tele ina fa'aaoga ai tala fa'atusa ma alagaupu (metaphors and proverbs) na aumai mai le gataifale, faiga fa'a-matai, ma le si'osi'omaga o le atunu'u. Afai e fa'aliliu sa'o (literally) ia alagaupu i le gagana Peretania, o le a matua leai lava se uiga pe le malamalama ai fo'i le tagata faitau Peretania. Mo se fa'ata'ita'iga:

  • "O le ala i le pule o le tautua." - Afai e fa'aliliu sa'o: "The path to authority is service." O lenei fa'aliliuga e faigofie ma mafai ona malamalama ai tagata Peretania aua e tutusa lo la uiga fa'ale-mafaufau.
  • "E pala le ma'a, ae le pala le tala." - Afai e fa'aliliu sa'o: "Stones rot, but words do not rot." E ui e sa'o le fa'aliliuga, ae o le uiga moni i le aganu'u Samoa o le taua o le fa'atumauina o tala fa'asolopito ma le igoa lelei o le aiga. E sili atu le fa'aliliuina o lenei alagaupu e fa'aaoga ai le uiga tutusa i le gagana Peretania pe fa'amanino fo'i le uiga loloto (e pei o le: "Stones may decay, but traditions and memories endure forever.").

Fautuaga mo se Fa'aliliuga Sa'o ma le Malie

Mo le fa'atinoina o se fa'aliliuga e sili ona lelei mai le gagana Samoa i le Peretania, o nisi nei o fautuaga taua mo le au fa'aliliu ma le aufaitau:

  1. Malamalama i le Siosiomaga (Context): A'o le'i amataina le fa'aliliuga, faitau atoa le tusitusiga po o le lauga ina ia e malamalama i le fa'amoemoe ma le leo (tone) o lo'o iai. Po o se tusi aloa'ia po o se fa'amatalaga fa'asolopito?
  2. Aloese mai le Fa'aliliu Upu Ta'itasi: O le fa'aliliuga fa'aleliteral e mafai ona fa'aletonu ai le uiga moni ma fa'igata ai ona faitau le gagana Peretania. Ia taula'i i le fa'aliliuina of le manatu ma le fe'au autu (dynamic equivalence).
  3. Fa'aaoga le Gagana Peretania e Fetaui ma le Tulaga o le Samoa: Afai o se lauga fa'afeiloa'i a se alii matai, ia fa'aaoga le gagana Peretania o lo'o iai le mamalu ma le fa'aaloalo tele (highly formal English).
  4. Fa'amaonia ma Toe Iloilo (Proofreading): O le toe faitauina e se isi tagata e iloa lelei gagana e lua o le a fesoasoani tele e fa'asa'o ai ni mea sese ma fa'aleleia ai le tafe malie o le fa'aliliuga.

I le fa'ai'uga, o le fa'aliliuga mai le gagana Samoa i le Peretania e mana'omia ai le sili atu nai lo na'o le iloa o gagana e lua. E mana'omia ai le va'ai fa'ale-aganu'u, o le fa'aaloalo i le tala'aga o upu taitasi, ma le tomai e fausia ai se alalaupapa i le va o le lalolagi fa'a-Samoa ma le lalolagi fa'a-Peretania. O le ala lea e mafai ai ona fa'atumauina le matagofie o le gagana a o momoli atu le fe'au i isi atunu'u o le lalolagi.

Other Popular Translation Directions