Tụgharịa asụsụ Samoan ka ọ bụrụ Welsh - Ntụgharị asụsụ n'ịntanetị efu na ụtọ asụsụ ziri ezi | FrancoTranslate

O le faaliliuga o se alalaupapa taua lea e fesootai ai aganuu ma talitonuga eseese o le lalolagi. Pe a tatou talanoa e uiga i le faaliliuga mai le gagana Samoa i le gagana Uailese (Welsh), o loo tatou vaavaai i se sootaga uiga ese i le va o le Pasefika ma Europa Metotiani. O le gagana Samoa, o se gagana mai le aiga o gagana Faa-Austronesian, a o le gagana Uailese, o se gagana Faa-Celtic o loo tautalagia i le atunuu o Uelese (Wales). E ui ina mamao le va o nei atunuu e lua i le faafanua ma le aganuu, o loo iai ni itu taua e tatau ona malamalama i ai so o se faaliliu upu ina ia mautinoa ai se faaliliuga saʻo, aoga, ma faaaloalo i le aganuu a le isi atunuu.

0
Faaliliuga mai le Gagana Samoa i le Gagana Uailese: Taiala Sili ona Aoga mo le Au Faaliliu

Malamalama loloto i le Sootaga o Gagana e Lua

O le faaliliuga o se alalaupapa taua lea e fesootai ai aganuu ma talitonuga eseese o le lalolagi. Pe a tatou talanoa e uiga i le faaliliuga mai le gagana Samoa i le gagana Uailese (Welsh), o loo tatou vaavaai i se sootaga uiga ese i le va o le Pasefika ma Europa Metotiani. O le gagana Samoa, o se gagana mai le aiga o gagana Faa-Austronesian, a o le gagana Uailese, o se gagana Faa-Celtic o loo tautalagia i le atunuu o Uelese (Wales). E ui ina mamao le va o nei atunuu e lua i le faafanua ma le aganuu, o loo iai ni itu taua e tatau ona malamalama i ai so o se faaliliu upu ina ia mautinoa ai se faaliliuga saʻo, aoga, ma faaaloalo i le aganuu a le isi atunuu.

O lenei mataupu o le a auiliiliina ai le faagasologa, o faafitauli masani, ma auala sili ona aoga e mafai ona faaaoga e faaleleia ai le tulaga lelei o faaliliuga i le va o nei gagana eseese e lua. O le sini autu, ia mafai ona momoli atu le feau autu ma le agaga moni o le tusitusiga Samoa i le au faitau Uailese e aunoa ma le leiloloa o le uiga loloto o ia faamatalaga.

O le Fausaga VSO: O se Fesootai Uiga Ese ma le Malosi

O se tasi o itu pito sili ona manaia i le va o le gagana Samoa ma le gagana Uailese, o le fausaga o a laua fuaiupu. E ese mai le tele o gagana iloga a le lalolagi e pei o le faa-Peretania po o le faa-Sipaniolo o loo faaaogaina le fausaga SVO (Mataupu-Veape-Mataupu Lona Lua), o le Samoa ma le Uailese o ni gagana VSO (Veape-Mataupu-Mataupu Lona Lua / Verb-Subject-Object). O lona uiga, o le veape po o le gaioiga e masani ona tuu i le amataga o le fuaiupu.

Mo se faataitaiga, i le gagana Samoa, tatou te fai atu: "Ua alu le tama i le aoga." (Veape: alu, Mataupu: le tama). I le gagana Uailese, o le fausaga e tutusa lelei lava: "Aeth y bachgen i'r ysgol." (Veape: aeth [alu], Mataupu: y bachgen [le tama]). O lenei fausaga tutusa o se avanoa sili lea mo le au faaliliu aua e faigofie ai ona faatumauina le tafe masani ma le faamamafa o le fuaiupu muamua e aunoa ma le toe faatulagaina atoa o le faasologa o manatu e pei ona masani ai pe a faaliliu i le gagana Peretania.

Luʻitau o le Kalama: Itupa o Nauna ma Suiga o Konesane

E ui lava i le tutusa o le fausaga o fuaiupu, o loo iai pea ni eseesega tele i le kalama o nei gagana e lua e mafai ona faigata ai le faaliliuga:

  • Itupa o Nauna (Grammatical Gender): I le gagana Uailese, o nauna taitasi e iai lona itupa (masculine po o le feminine). O lenei itupa e aafia ai le fausaga o upu o loo siomia ai, e pei o faaupuga ma faaopoopoga. O le gagana Samoa e le o iai se faiga faapenei mo nauna uma. O le mea lea, e tatau ai i le tagata faaliliu ona suesue ma le totoa le itupa saʻo o le upu i le gagana Uailese ina ia saʻo ai le faaaogaina o suinauna ma faaupuga fesootai.
  • Suiga o Konesane Amata (Initial Consonant Mutations / Treigladau): O se tasi lenei o itu pito sili ona faigata i le gagana Uailese. O konesane amata o upu e suia e fuafua i le upu o loo muamua atu ai pe o le itupa foi o le nauna. Mo se faataitaiga, o le upu "cath" (pusi) e mafai ona suia ia "gath", "nghath", po o le "chath" i tulaga eseese o le kalama. O le tagata faaliliu mai le gagana Samoa e tatau ona masani lelei i nei tulafono o suiga ina ia aloese ai mai mea sese o le sipela ma le faaleoga pe a tusia le faauailese.
  • Faaaogaina o Vaega o Upu (Particles): O le gagana Samoa e faalagolago tele i vaega o upu laiti e pei o le "o", "le", "se", "ua", "oloʻo" e faailoa ai le taimi ma le sootaga o upu. I le gagana Uailese, o loo iai foi ni vaega o upu tutusa ae o a latou matafaioi e ese teisi, aemaise lava i le faailoaina o sootaga faalelotoifale ma le taimi o le veape.

O le Faaliliuga Loloto o Aganuu: Momoli o le Agaga o le Faasamoa

O le luitau sili ona faigata i so o se faaliliuga, o le momoliina lea o manatu faaleaganuu e le o iai ni a latou upu tutusa i le isi gagana. I le tulaga o le faasamoa, o manatu e pei o le "Aiga", "Matai", "Faalavelave", ma le "Tautua" e le gata o ni upu faigofie, ae o ni faailoga o le olaga ma le faasinomaga o tagata Samoa.

Pe a faaliliuina nei manatu i le gagana Uailese, e le mafai ona na o le faaaogaina o se upu e tasi. Mo se faataitaiga, o le upu "Aiga" e mafai ona faaliliuina i le upu Uailese o le "Teulu", ae o le "Teulu" i le aganuu a Uelese e masani lava ona faasino i le aiga faaniutilia (nuclear family). E le o aofia ai le uiga lautele o le aiga potopoto ma le sootaga ma fanua po o suafa o lo o iai i le aganuu Samoa. O le mea lea, e sili ai ona faaaoga se faamatalaga faaopoopo (descriptive translation) po o le faatumauina o le upu Samoa ae tuu i ai se faamatalaga faaopoopo i lalo o le itulau (footnote) ina ia mafai e le tagata faitau Uailese ona malamalama i le loloto o le uiga.

E faapena foi le upu "Faalavelave". E ui ina faasino i se faalavelave faafuasei po o se faalavelave i le uiga masani, ae i le aganuu Samoa, e faasino i sauniga masani e pei o maliu, faaipoipoga, po o faamatai e manaomia ai le lagolago a le aiga potopoto. O le faaliliuina o lenei manatu i le gagana Uailese e manaomia ai se faamatalaga faapitoa e faatatau i le lotogatasi ma le fefaasoaaʻi o le nuu po o le aiga, lea e tutusa teisi ma le manatu o le "Cymuned" (nuu / community) i le aganuu a Uelese ae i se tulaga e sili atu ona patino i le aiga.

Fautuaga Aoga mo le Au Faaliliu

Ina ia mautinoa le tulaga maualuga o lau faaliliuga mai le faasamoa i le faauailese, o nisi nei o fautuaga taua e tatau ona mulimulitaia:

  1. Malamalama i le Sini ma le Au Faitau: O ai o le a faitauina le tusitusiga? Pe o se tasi o loo malamalama i le aganuu a le Pasefika, po o se tagata Uailese e leai se malamalama muamua? O lenei tulaga o le a fesoasoani e filifili ai pe faaaoga faamatalaga faaopoopo mo upu faaleaganuu po o le faafaigofie o le gagana.
  2. Faaaoga Tusi Lomifefiloi Faatuatuaina: Talu ai e leai ni lomifefiloi tuusao mai le Samoa i le Uailese, e masani ona faaaoga le gagana Peretania e pei o se alalaupapa. E tatau ona faaeteete ina neʻi leiloloa le uiga moni pe a ui atu le faaliliuga i le gagana lona lua.
  3. Faalogo i le Fati ma le Suesuega o le Leo: O le gagana Samoa o se gagana fati ma le malie le faalogo i ai. O le gagana Uailese foi e lauiloa i lona fati matagofie i le faaleoga. O le faatumauina o lenei tulaga matagofie o le gagana o se faailoga lea o se faaliliuga faapolofesa ma le agavaa.
  4. Toe Iloilo e ni Tagata Tautala Moni: A maeʻa le faaliliuga, e taua tele le toe faitauina o le tusitusiga e se tagata o lana gagana muamua o le Uailese ina ia mautinoa o loo ola ma fetaui lelei le faaaogaina o upu.

O le Lumanai o le Fetufaaiga o Gagana

I lenei vaitau o le tekinolosi ma fesootai vave o le lalolagi, o le faaliliuina o gagana e pei o le Samoa ma le Uailese e fesoasoani tele i le puipuiga ma le faamalosia o gagana laiti po o gagana o lo o feagai ma luitau o le lē toe faaaogaina masani. O le faaliliuga e le gata o se galuega faatekinolosi, ae o se galuega o le alofa ma le faaaloalo i le tala faasolopito ma le poto o loo teuina i totonu o upu taitasi a nei atunuu e lua.

Other Popular Translation Directions