Shandura Samoan kuenda kuChiGiriki - Mushanduri wepamhepo uye girama yakarurama FrancoTranslate

O le fa'aliliuina o manatu ma tala mai le gagana Sāmoa i le gagana Eleni (Greek) o se faiva e le gata ina faigata ae o se faiva e mana'omia ai le loloto o le atamai ma le fa'autautaga. O le gagana Sāmoa, o se gagana mai le aiga o gagana Ausetonesia (Austronesian languages), o lo'o lalaga fa'atasi ma le aganu'u, agaifanua, ma le fa'asinomaga o le tagata Sāmoa. I le isi itu, o le gagana Eleni, o se tasi o gagana pito i leva o le aiga o gagana Initia-Europa (Indo-European languages), o lo'o tauaveina le tele o talafa'asolopito ma manatu fa'afilosofia o Europa i Sisifo. O le mafua'aga lea, o le fa'aliliuga i le va o nei gagana e lua e le na'o se suiga o upu mai le tasi itu i le isi, ae o le fa'afeso'ota'iina o ni lalolagi e lua o lo'o vavaeeseina e le fogāvasa ma le talafa'asolopito.

0
Fa'aliliuga mai le Gagana Sāmoa i le Gagana Eleni: Ta'iala, Lu'itau, ma Fautuaga mo Tagata Fa'aliliu Upu

O le fa'aliliuina o manatu ma tala mai le gagana Sāmoa i le gagana Eleni (Greek) o se faiva e le gata ina faigata ae o se faiva e mana'omia ai le loloto o le atamai ma le fa'autautaga. O le gagana Sāmoa, o se gagana mai le aiga o gagana Ausetonesia (Austronesian languages), o lo'o lalaga fa'atasi ma le aganu'u, agaifanua, ma le fa'asinomaga o le tagata Sāmoa. I le isi itu, o le gagana Eleni, o se tasi o gagana pito i leva o le aiga o gagana Initia-Europa (Indo-European languages), o lo'o tauaveina le tele o talafa'asolopito ma manatu fa'afilosofia o Europa i Sisifo. O le mafua'aga lea, o le fa'aliliuga i le va o nei gagana e lua e le na'o se suiga o upu mai le tasi itu i le isi, ae o le fa'afeso'ota'iina o ni lalolagi e lua o lo'o vavaeeseina e le fogāvasa ma le talafa'asolopito.

O le Loto o le Mataupu: Lu'itau o Aganu'u ma Talitonuga

O le lu'itau pito sili ona tele i le fa'aliliuga mai le gagana Sāmoa i le gagana Eleni, o le leai lea o ni upu tutusa e mafai ona fa'amatala sa'o ai manatu fa'aleaganu'u a Sāmoa i le gagana Eleni. Mo se fa'ata'ita'iga, o upu pei o le "matai", "aiga", "tautua", ma le "alofa" e le faigofie ona maua se upu Eleni e tasi e fa'amatala sa'o ai lo latou uiga moni. O le matai e le na'o se tagata e pule pe ta'ita'i (pe afai e fa'aaogā le upu Eleni 'αρχηγός' po'o 'ηγέτης'), ae o ia o le leoleo o le fanua, o le tausi o le aiga, ma le sui o le nu'u i mea uma. E fa'apea foi le 'aiga', e le gata ina aofia ai le tamā, tinā, ma fanau (family), ae o le aiga potopoto atoa ma le toto o lo'o so'otaga ai le gafa.

Mo se tagata fa'aliliu upu o lo'o galue i nei gagana, e mana'omia le fa'aaogaina o metotia fa'apitoa pei o le fa'amatalaga fa'aopoopo (explication po'o glosses) ina ia mafai ai e le tagata faitau Eleni ona malamalama i le si'osi'omaga o le aganu'u Sāmoa. Afai e te fa'aliliuina le fuaiupu "O le ala i le pule o le tautua" i le gagana Eleni, e le mafai ona e fa'aliliu sa'o upu ta'itasi (literal translation) aua o le a leiloa le uiga loloto. E tatau ona fa'amatala le uiga o le "tautua" o se tautua tautupu ma le fa'amaoni mo le manuia o le lautele, a'o le "pule" o se ta'ita'iga e fa'avae i le fa'aaloalo ma le alofa.

O le Kalama ma le Fa'atulagaga o Fuaiupu: VSO fa'asaga i le SVO/VSO

O le isi eseesega tele o lo'o iai i le va o nei gagana e lua, o le fa'atulagaga o fuaiupu po'o le kalama (syntax). O le gagana Sāmoa o se gagana e masani ona fa'aaogā le fa'asologa o le Verb-Subject-Object (VSO), o lona uiga e muamua le veape, soso'o ai le tagata o lo'o faia le gaioiga, ona soso'o ai lea ma le mea o lo'o faia i ai le gaioiga. Mo se fa'ata'ita'iga:

  • Sāmoa: E inu e le tama le vai. (Veape: inu; Tagata: tama; Mea: vai)
  • Eleni: Το αγόρι πίνει το νερό (To agóri pínei to neró) - e ui o le Eleni e mafai ona fetu'una'i le fa'asologa ona o le fa'aogaina o mata'itusi fa'ai'u (cases), o le fa'asologa masani o le Subject-Verb-Object (SVO).

O le gagana Eleni o se gagana e matuā lavelave lona fa'asologa o le kalama ona o le fa'aaogaina o le flexion po'o le suia o foliga o upu e tusa ai ma lo latou tulaga i totonu o le fuaiupu. E iai ituaiga "cases" e fa o lo'o fa'aaogāina mo nauna (Nominative, Genitive, Accusative, ma le Vocative). O le gagana Sāmoa, o lo'o fa'alagolago i upu feso'ota'i (particles) pei o le 'o', 'e', 'a', 'i', ma le 'ma' e fa'ailoa ai le tulaga o nauna. O le leai o ni suiga i foliga o nauna i le gagana Sāmoa e mafai ona fenumia'i ai se tagata fa'aliliu pe afai na te le malamalama lelei i le fa'aogaina o nei upu feso'ota'i e fa'ailoa ai le so'otaga o upu i le gagana Eleni.

O Itupā o Nauna ma le Gagana Fa'aaloalo

O le gagana Eleni o lo'o vaevaeina ai nauna uma i ni itupā se tolu: tane (masculine), fafine (feminine), ma le leai se itupā (neuter). Mo se fa'ata'ita'iga, o le la (ο ήλιος - tane), o le masina (το φεγγάρι - neuter), ma le laulau (το τραπέζι - neuter). I le gagana Sāmoa, e leai ni itupā fa'apenei o nauna. E na'o le pau le taimi e fa'ailoa ai le itupā pe afai o lo'o fa'amatala se tagata po'o se manu (tama po'o le teine, po'a po'o le fafine). E tatau i le tagata fa'aliliu ona fa'aeteete tele pe a fa'aliliu mai le Sāmoa i le Eleni ina ia sa'o le itupā o lo'o fa'aaogā mo nauna ta'itasi ma a latou fa'aupuga (articles) ma fa'aupuga fa'amatala (adjectives).

I le isi itu, o le gagana Sāmoa o lo'o iai le gagana fa'aaloalo po'o le gagana a matai. O lenei vaega o le gagana e fa'aaogā ai upu fa'apitoa pe a talanoa atu i matai po'o tagata maualuluga o le atunu'u. E leai se fa'atulagaga fa'apenei i le gagana Eleni, e e ui o lo'o iai le fa'aogaina o le tulaga fa'alua o sui (plural pronouns) mo le fa'aaloalo (le fa'aaogaina o le 'εσείς' - outou, nai lo le 'εσύ' - oe). O se tagata fa'aliliu o lo'o fa'aliliuina se lauga fa'asāmoa po'o se tala o lo'o iai upu fa'aaloalo, e tatau ona ia sailia ni auala i le gagana Eleni e fa'aalia ai le fa'aaloalo tutusa, e pei o le fa'aaogaina o upu fa'apitoa mo le fa'aaloalo (formal register) ma le fa'asologa o veape fa'aaloalo.

Fautuaga Aoga mo se Fa'aliliuga Manuia

Ina ia mautinoa o lo'o maualuga le tulaga o lau fa'aliliuga mai le gagana Sāmoa i le gagana Eleni, o nisi nei o fautuaga taua e tatau ona amana'ia:

  1. Malamalama i le Si'osi'omaga o le Mau (Context): Aua ne'i fa'aliliuina upu ta'itasi. Faitau atoa le parakalafa po'o le mataupu ina ia e malamalama i le fe'au autu o lo'o fia fa'ao'o atu, ona su'e lea o le auala pito sili ona fetaui i le gagana Eleni e momoli atu ai lea lava fe'au.
  2. Fa'aaogā Fa'amatalaga Faaopoopo mo Upu Fa'aleaganu'u: Afai e te fa'aaogaina ni upu pei o le "ava" (kava), "taualuga", po'o le "ifoga", e sili atu le tu'u sa'o o le upu Sāmoa ae fa'aopoopo i ai se fa'amatalaga pu'upu'u i le gagana Eleni e fa'amatala ai le uiga o lea measina po'o lea agaifanua.
  3. Fa'alogo lelei i le Leo o le Tusitusiga (Tone): O le gagana Sāmoa e tele ina fa'aaogā ai fa'aupuga fa'afa'atusa (metaphors) ma alagāupu. Pe a fa'aliliu i le gagana Eleni, saili ni alagāupu Eleni o lo'o tutusa o latou uiga po'o le fa'amatala sa'o o le uiga o le fa'atusa ina ia faigofie ona faitau ma malamalama ai tagata Eleni.
  4. Fa'aaogā Tagata Native e Iloilo le Galuega: A mae'a le fa'aliliuga, e taua tele le tu'uina atu o le tusitusiga i se tagata e native i le gagana Eleni ina ia mafai ona ia iloilo pe fa'alenatura le tafe mai o le gagana, ma se tagata Sāmoa e iloilo pe o sa'o le uiga na fia fa'aalia.

O le So'otaga o Aganu'u e Lua

E ui o lo'o vavaeeseina nei gagana e lua e le tele o afe o maila ma aganu'u eseese, o lo'o iai foi ni mea e tutusa ai. O tagata Sāmoa ma tagata Eleni e matuā fa'atauaina le aiga, o le fa'aaloalo i ē matutua, ma le fefa'asoaa'i o meaalofa ma mea'ai. O le fa'aliliuina o nei manatu fa'aleagaga e mafai ona fa'afaigofieina pe afai e fa'aogaina e le tagata fa'aliliu lenei malamalamaga fa'atasi. I le i'uga, o le fa'aliliuga mai le gagana Sāmoa i le gagana Eleni o se faiva o lo'o fa'alauteleina ai le malamalama i le va o tagata o le kelope, ma fa'amaonia ai o le gagana o se alalaupapa malosi lea e mafai ona fa'atasia ai so'o se aganu'u.

Other Popular Translation Directions